Tijekom trećeg predavanja „Stres, sagorijevanje i mobbing na radnom mjestu“ svi su zaposlenici upoznati sa definicijom stresa, individualnim reakcijama na stres te najčešćim stresorima u zdravstvenim ustanovama...
Tijekom trećeg predavanja „Stres, sagorijevanje i mobbing na radnom mjestu“ svi su zaposlenici upoznati sa definicijom stresa, individualnim reakcijama na stres te najčešćim stresorima u zdravstvenim ustanovama. S obzirom da jerad u palijativnoj skrbi vrlo često rizični faktor za profesionalno sagorijevanje upravo je naglasak tijekom predavanja usmjeren na zahtjevnost palijativne skrbi.Profesionalno sagorijevanje opisuje se kao niz tjelesnih i mentalnih simptoma iscrpljenosti, odnosno kao odložen odgovor na kronične emocionalne i interpersonalne stresne događaje. Christina Maslach, koja se ubraja u najpoznatije istraživače sindroma sagorijevanja, pod tim pojmom podrazumijeva tri dimenzije: emocionalnu iscrpljenost, depersonalizaciju i smanjeno osobno postignuće. Emocionalna se iscrpljenost odnosi na osiromašenje emocionalnih resursa što rezultira gubitkom energije i slabošću, objašnjava se emocionalnom „rastegnutosti“ i iscrpljenosti zbog kontakta s drugim ljudima pa pojedinac više nije sposoban davati se drugima. Depersonalizacija se odnosi na mentalno distanciranje i gubitak idealizma u profesionalnom radu, što se najčešće iskazuje u negativnim stavovima osobe prema odnosno primateljima usluga ili na bezosjećajan i ravnodušan odnos prema onim osobama koje su primatelji pomoći. Taj negativan stav može prerasti u grubo, neosjetljivo ili čak neprilagođeno ponašanje što se manifestira kao oblik zanemarivanja ili zlostavljanja. Percepcija smanjenoga osobnog postignuća (ili percepcijom smanjene profesionalne efikasnosti) uključuje smanjenje osjećaja kompetencije i postignuća na poslu.Povećani zahtjevi na radnom mjestu (npr. previše poslova u prekratkom vremenu), snažno i konzistentno su povezani s profesionalnim sagorijevanjem, a posebno s dimenzijom emocionalne iscrpljenosti. Zaposlenici su upoznati da osim osobnih, veliku ulogu u sindromu sagorijevanja imaju organizacijski i institucionalni čimbenici, te su upoznati sa načinima prevencije i tretiranja već nastalog sindroma sagorijevanja.Tijekom predavanja definiran je i mobbing kaospecifičanoblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Kroz predavanje su prezentirani oblici mobbinga kao: napadi na mogućnost izražavanja; napadi na socijalne kontakte, napadi na ugled, napadi na kvalitetu životne i radne situacije tenapadi na zdravlje. Naglašeno je tijekom predavanja i u diskusiji sa zaposlenicima kako etička razmatranja kao i razmatranja o mobbingu i sindromu sagorijevanja trebaju biti integrirana u kulturu institucije. Zaposlenici su se tijekom trećeg predavanja putem upitnika o empatiji podsjetili naučenog o važnosti empatije u radu s palijativnim pacijentom i njegovom obitelji.
