Nabava građe
Knjižnica internim korisnicima pribavlja građu neophodnu za potrebe znanstvenog rada i stručnog usavršavanja.
Posudba građe i tematska pretraživanja
Knjižnica omogućuje posudbu biomedicinske građe internim i vanjskim korisnicima: srednjoškolcima, studentima i djelatnicima srodnih institucija, tematska pretraživanja tiskane građe i e-izvora.
Obrazac zahtjeva za tematsko pretraživanje građe
Međuknjižnična posudba i elektronička dostava dokumenata
Međuknjižnična posudba je usluga kojom se iz knjižnica u zemlji i inozemstvu pribavlja stručna građa koju ne posjedujemo u vlastitom fondu. Usluga je dostupna svim stalnim korisnicima knjižnice u svrhu pisanja znanstvenog rada ili stručnog usavršavanja. Narudžba znanstvenih članaka iz inozemstvu naplaćuje se ovisno o regulaciji prava izdavača časopisa a iznosi 80 do 100 kn po članku. Nabavka kopija članaka iz hrvatskih knjižnica je besplatna. Obavezni bibliografski podaci za narudžbu članaka iz serijskih publikacija su: Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov časopisa. Oznaka sveska/godišta, broj (godina), str. (od-do).
Posredovanje pri dobavi potvrda o indeksiranosti i citiranosti radova
Prilikom predaje zahtjeva korisnik je dužan predati ažuriranu listu radova uz obrazloženje svrhe te navesti varijante imena i prezimena pod kojima su radovi bili objavljivani.
Pitajte knjižničara
Online informacijska usluga namijenjena upitima vezanim uz knjižni fond (knjigama, člancima u periodici, elektroničkim izvorima i sl.), načinima korištenja građe, upitima vezanim uz citiranje literature, načinu pretraživanja e-izvora i tiskane građe i sl.
Bibliometrijske usluge
Pretraživanje podataka o indeksiranosti ili citiranosti časopisa/radova/autora u sekundarnim publikacijama WOS/Current Contents, SCI; Index Medicus; Scopus
Edukacija: katalozi / baze podataka
Knjižnica izrađuje, održava i razvija knjižnični katalog (OPAC), omogućava pristup, pretraživanje i poduku korisnika za pretraživanje online kataloga knjižnice i njenih usluga, pretraživanje online kataloga drugih knjižnica kao i dostupnih baza podatka.
Korištenje čitaonice
Omogućno je korištenje građe u priručnoj čitaonici u radnom vremenu knjižnice.
Digitalna zbirka
Knjižnica u suradnji s tvrtkom Point d.o.o. izrađuje digitalnu zbirku koja okuplja publikacije i povijesnu građu vezanu uz rad matične institucije i povijest zdravstva.
Izrada i kontrola unosa zapisa u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji CROSBI
Radovi djelatnika se okupljaju pod šifrom Opća bolnica Varaždin (MB: 161)
Nakladnička djelatnost
Knjižnica pruža podršku nakladničkoj djelatnosti OBV (CIP, ISBN, obvezatni primjerak, Hrvatski arhiv weba)
PREGLED PUBLIKACIJA U IZDANJU MATIČNE USTANOVE
Smjernice za postupanje pri doniranju knjižnične građe
PRAVILNIK O RADU BOLNIČKE KNJIŽNICE
Pravila citiranja literature u biomedicinskim časopisima Vankuverska pravila dobila su ime prema Međunarodnom udruženju urednika medicinskih časopisa (International Committee of Medical Journal Editors) koje je na prijedlog Nacionalne medicinske biblioteke Sjedinjenih Američkih Država (National Library of Medicine), ustanovilo je jednoobrazna pravila za znanstvene radove koji se podnose biomedicinskim časopisima (Uniform requirements for manuscripts submittedto biomedical journals), a koji propisuju kriterije za uređenje rukopisa, citiranje i navođenje referenci.
Čimbenik odjeka: Mjera utjecaja nekog naslova časopisa u znanstvenoj zajednici naziva se čimbenik odjeka (impact factor - IF), a predstavlja prosječni broj citata koje je svaki članak u tom časopisu primio u protekle 2 godine. Što je veći IF časopisa, to je veći njegov ugled među znanstvenicima. Podatke o faktoru odjeka pojedinih časopisa možemo pronaći u bazi Journal Citation Reports.
H-indeks: pokazatelj konstantnosti prihvaćenosti radova objavljenih u nekom časopisu, radova nekog zanstvenika, ustanove i sl. u znanstvenoj zajednici
SCImago Journal & Country Rank (SJR) besplatni je alat za rangiranje časopisa. Kao izvor podataka koristi Elsevierev Scopus. SJR je uveo pokazatelj SCImago Journal Rank (SJR), pandan čimbeniku odjeka (IF-u), koji se izračunava algoritmom sličnim Googleovom PageRanku, po kojem veću važnost imaju citati koji dolaze iz časopisa s većim SJR-om.
MeSH Tezaurus Medical Subject Headings (MeSH) nadzirani je rječnik koji izrađuje Nacionalna medicinska knjižnica Sjedinjenih Američkih Država. Koristi se za predmetnu obradu, indeksiranje i pretraživanje publikacija iz područja biomedicine i zdravstva.
Izvori dokaza dostupni uz pretplatu:
ACP Journal Club – ovaj izvor izrađuje i održava američko udruženje liječnika (American College of Physicians) i internista (American College of Internal Medicine). Urednici sustavno pretražuju više od 100 medicinskih časopisa kako bi utvrdili metodološki pouzdana i klinički važna izvorna istraživanja, posebno za uobičajene i česte bolesti i stanja. Rezultate tih istraživanja prikazuje u obliku sažetaka, uz osvrte stručnjaka koji sudjeluju u prosudbi opisanih istraživanja.
Cochrane Library - Cochrane Collaboration je međunarodna organizacija koja se bavi primjenom dokazanih medicinskih principa, kao i prikazima važnih kliničkih tema. Sva izdanja organizacije čine knjižnicu u sklopu koje je najvažnije izdanje baza podataka The Cochrane Database of Systematic Review koja obuhvaća sustavne preglede i izvrstan je izvor podataka o učinkovitosti terapijskih postupaka.
UpToDate - informacijski izvor koji pokriva teme s različitih područja kliničke medicine i namijenjen je prije svega liječnicima kliničarima kao pomoć u svakodnevnome radu. Autori, urednici i recenzenti tekstova unutar baze su sami kliničari, stručnjaci u svome području, koji redovito prate novosti i usklađuju sadržaj s najnovijim spoznajama te izrađuju preporuke za postavljanje dijagnoze i postupaka liječenja u kliničkoj praksi. Sadržaj se redovito obnavlja svaka četiri mjeseca. UpToDate uključuje i bazu lijekova s detaljnim informacijama o lijeku, doziranju, interakcijama i sl., kao i informacije posebno prilagođene pacijentima.
BMJ Best Practice - predstavlja jednu od najboljih baza podataka, odnosno najboljih dokaza o preventivnim i terapijskim intervencijama opisanih u randomiziranim kliničkim studijama i sistematskim pregledima.
DynaMed - namijenjena je kliničarima koji traže medicinske informacije utemeljene na znanstvenim dokazima. Baza podataka sadrži strukturirane sažetke koji su nastali pretraživanjem medicinskih informacijskih izvora koji uključuju: časopise (npr. Ann Intern Med , BMJ, N Engl J Med itd.), bibliografske baze podataka (npr. MEDLINE), baze podataka sa sustavnim pregledima (npr. Cochrane Database of Systematic Reviews), časopise sažetaka (npr. ACP Journal Club, Evidence-Based Medicine itd.), kliničke smjernice (npr. National Guideline Clearinghouse). Pronađeni podaci prolaze strogu selekciju i evaluaciju, kako bi se utvrdila znanstvena utemeljenost. Baza DynaMed se ažurira dnevno.
ClinicalKey - klinička baza izdavača Elsevier.
Bolnička knjižnica je službeno osnovana 1. kolovoza 1964. godine i predviđena je kao centralno mjesto stručnog i znanstveno-istraživačkog rada zdravstvenih djelatnika novoosnovanog Medicinskog centra Varaždin. Prema Statutu MCV (1964.), čl. 159., djelovala je u sklopu Odjela za opće poslove. Društvo bibliotekara Hrvatske 1968. objavljuje publikaciju o stanju biblioteka u Hrvatskoj u kojoj se nalaze podaci o osnivanju knjižnice i fondu koji se tada sastojao od 1652 sv. knjiga i 260 sv. periodike.
Prema UNESCO-voj klasifikaciji je specijalna knjižnica i danas je jedina knjižnica ovoga tipa u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Iako do polovine 20. st. ne možemo pouzdano utvrditi njen razvojni put, iz dostupnih izvora koji su skromni možemo zaključiti da je Bolnica odrana nabavljala stručnu građu. Tomu svjedoče i najstariji primjerci serijskih publikacija Klinische Wochenschrift (1925.) i Münchener Medizinische Wochenschrift (1926.-1927.) sa sačuvanim izvornim signaturnim oznakama i utisnutim pečatom Uprave Opće javne gradske bolnice u Varaždinu. Najstarija sačuvana monografska publikacija s oznakom vlasništva bolnice je Die Knochenbruchbehandlung mit Drahtzügen Rudolfa Klappa i Wernera Blocka iz 1930. godine. Sačuvan je i drugi svezak zloglasnog anatomskog atlasa nacističkog liječnika Eduarda Pernkopfa Topographische Anatomie des Menschen iz 1941. godine. U svijetu je iz službene distribucije povučen 1994., a zbog svojeg porijekla i etičkih razloga više se ne koristi u nastavi. Pojedini rijetki primjerci danas se u knjižnicama čuvaju u povijesne svrhe. U poslijeratnom razdoblju, prije osnutka knjižnice, od zatečenih serijskih publikacija mogu se izdvojiti francuski časopisi izdavača Masson: Revue de la Tuberculose (1946.), Journal de Chirurgie (1946.), ruske Sovjetska medicina (1947.) i Kirurgija (1947.) da navedemo samo neke s oznakom vlasništva Gradske tj. Okružne bolnice u Varaždinu. Možemo pretpostaviti da se za zbirku skrbila uprava Bolnice ili sami liječnici.
Biblioteka Zdravstvenog centra
Unatoč službenom osnutku knjižnice 1964., već se 1959., formiranjem Zdravstvenog centra Varaždin koji nastaje integracijom Bolnice i Doma zdravlja, javila inicijativa za osnivanjem knjižnice iz koje je kasnije izrasla Centralna biblioteka Medicinskoga centra. Za ravnatelja Centra postavljen je dr. Velimir Kalafatić, ugledan liječnik poznat kao bibliofil i agilan član Matice hrvatske. Iz tog razdoblja sačuvana je prva inventarna knjiga Prijem knjiga i časopisa (1960. - 1966.) s podacima o posudbi koju je sastavila s. milosrdnica Olga Ciler, prvi djelatnik knjižnice. Iznimno obrazovana, Ludbrežanka rodom, nakon realne gimnazije pohađala je Učiteljsku školu sestara milosrdnica u Zagrebu, a potom je na Filozofskom fakultetu diplomirala njemački i hrvatski jezik. Poratne prilike nisu joj dozvoljavale da radi kao profesor u školi, stoga se nakon završene Srednje medicinske škole u Zemunu uključuje u medicinsku struku. U varaždinskoj bolnici zapošljava se 1955., a kasnije joj se povjerava i vođenje knjižnice. Upis u knjigu inventara započeo je 7. siječnja 1960. te je pod inv. br. 1 upisana jedinica The year book of obstetics and gynaecology koju je uredio J. P. Greenhill. Knjigu je u odjelnu knjižnicu preuzeo prim. Vladimir Juvan, tadašnji voditelj ginekološkoga odjela i posudbu potvrdio vlastoručnim potpisom. Iz inventara je vidljivo da su liječnici pratili ondašnja svjetska dostignuća u metodama liječenja. Knjižnica se pretplaćivala na tekuću periodiku inozemnih izdavača Thieme, Springer, Masson & Cie, Elsevier i dr. na njemačkom, engleskom, francuskom i ruskom jeziku, a nabavljala su se i recentna izdanja domaćih i inozemnih knjiga. S. Olga Ciler poslove knjižničara obavljala je do 1968. kada napušta Varaždin, a njezinim odlaskom ih preuzima Miroslav Fulir, računovodstveni referent Bolnice. Knjižnica je bila smještena na prvom katu u "sindikalnoj dvorani" u zgradi praonice rublja.
Centralna biblioteka Medicinskog centra Varaždin 1964. - 1994.
U skladu s potrebama matične institucije knjižnica je formalno osnovana 1. kolovoza 1964. godine, kada je osnovano i stalno radno mjesto knjižničara. Organizirana je kao centralna biblioteka s priručnim odjelnim zbirkama. Knjižnica je predviđena kao mjesto stručnoga i znanstveno- istraživačkoga rada zdravstvenih djelatnika novoosnovanoga centra koji je nastao integracijom Bolnice, već pripojenog Doma zdravlja te Zavoda za zaštitu zdravlja. Jezgru fonda knjižnice činio je naslijeđena zbirka Zavoda za zaštitu zdravlja čiji je dugogodišnji voditelj (isprva kao šef Bakteriološke stanice 1923., a potom Doma narodnog zdravlja 1928.) bio prim. dr. Miroslav Posmodi. U Inventar biblioteke Zavoda (koji je služio i kao predmetni katalog) upisana je građa s utisnutim pečatom vlasništva Antiveneričke ambulante (1922.), Bakteriološke stanice (1923.) i Doma narodnog zdravlja (1928.) osnovanih za vrijeme Štamparove javnozdravstvene reforme, među kojima najstarije knjige pisane na njemačkom jeziku iz specijalnosti javnog zdravstva i zdravstvene zaštite potječu s početka prošlog stoljeća. Među najstarijim časopisnim naslovima koji su se nabavljali sačuvani su Glasnik ministarstva narodnog zdravlja (1924.), Zdravlje: liječničke pouke o zdravlju i bolesti (1920.-1923.), Novi život: list za bezalkoholnu kulturu (1929.-1934.), a u starim godištima Liečničkog viestnika možemo pročitati kojom problematikom su se bavili liječnici i ljekarnici grada Varaždina i okolice na sastancima koje je inicirao "kr. županijski fizik zdravstveni savjetnik g. dr. Gustav Beil" 1901. godine. Naslijeđeni fond svjedoči ranu organiziranu nabavu stručne literature za obrazovne potrebe varaždinskih zdravstvenih djelatnika i zdravstvenog prosvjećivanja stanovništva.
U naslijeđenoj zbirci nalaze se prva tri sveska Hrvatske enciklopedije, projekta koji je za vrijeme Banovine Hrvatske krajem 1930-ih pokrenuo Mate Ujević u Zagrebu. Tiskanje prvoga sveska u nakladi od 9000 primjeraka dovršeno je 10. veljače 1941., nešto manje od dva mjeseca prije napada Sila Osovine na Jugoslaviju. Na njemu je utisnut pečat s grbom Kraljevine Jugoslavije i tekstom Dom narodnog zdravlja u Varaždinu. Primjerak sadrži originalni necenzurirani impresum koji je uspostavom NDH korigiran. U doštampanom izdanju uklonjena su imena suradnika na Enciklopediji - Židova i članova Hrvatske seljačke stranke kojoj zabranjuju političko djelovanje. Primjerci s cenzuriranim impresumom poslani su pretplatnicima samo nekoliko tjedana nakon uspostave ustaškoga režima u travnju 1941. godine.
Naslijeđeni fond kontinuirano se nadopunjavao novim naslovima pa je do 1975. tekuća pretplata obuhvaćala oko 130 naslova časopisa, većinom inozemnih. Poslovi knjižničara ponajvećim su dijelom obuhvaćali nabavu, obradu i posudbu građe, uključujući dostavu na odjele i međuknjižničnu posudbu. Koristila se opća UDK klasifikacija, a izrađivao se i katalog na listićima. Serijske publikacije evidentirane su u kartotekama s podacima o dostavi na odjele.
Na daljnji rad knjižnice utjecalo je osnivanje znanstveno-stručnog časopisa Acta medicorum: glasilo zdravstvenih radnih organizacija sjeverozapadne Hrvatske 1975., u suradnji s centrima Bjelovara, Koprivnice i Čakovca. Glavni i odgovorni urednici tijekom dugogodišnjeg izlaženja bili su Vladimir Cvetnić, Predrag Grims, Miroslav Pospiš, Ivan Pavliček i Ivan Kolar. Časopis je prestao izlaziti 2006. godine, a zahvaljujući tvrtci Point d.o.o. iz Varaždina u cijelosti su digitalizirana 44 sveska na 5372 stranica, uključujući bibliografiju radova Acta med. 1975-2004. te je analitički obrađeno više od 700 radova i preko 1200 autora.
Izgradnjom nove kirurške zgrade 1978. knjižnica se preseljenjem i prostorno širi kako bi se zadovoljile potrebe za smještaj rastućega fonda za koji je predviđeno oko 150m2. Nakon odlaska u mirovinu Miroslava Fulira koji je obavljao poslove knjižničara, 12. studenoga 1983. u knjižnici se kao voditelj knjižnice zapošljava prof. Vid Lončarić koji unosi novine u stručnom radu. Za obradu građe počinje se koristiti specijalna medicinska klasifikacija prema rubrikatoru Medinform Instituta za znanstvene informacije u DDR-u (Rubrikator Mod 2022. edizin und Gesundheitswesen des internationalen Systems für Wissenschaft Information in der Medizin - Institut für Wissenschaftsinformation). Kontinuacija periodike vrši se prema vlastitom sustavu, preinačenom Kardeksu. Uz tekuće stručne poslove knjižnica se fokusira na pružanje podrške izdavačkoj djelatnosti i izradi bibliografije radova Acte medicorum. Centralna biblioteka korisnike opskrbljuje biomedicinskom literaturom i stručnim informacijama iz vlastitoga fonda, iz fondova jugoslavenskih biblioteka i fondova inozemnih biblioteka. Knjižnica se 1983. s fondom inozemnih časopisa uključuje u Sistem biomedicinskih naučnih informacija SBMNI koji omogućuje dijeljenje resursa istovrsnih knjižnica u Jugoslaviji. Kao pomoćno osoblje u knjižnici radile su gđa. Alica Vučić, a potom gđa. Lidija Herceg koja 2018. odlazi u mirovinu.
Znanstvena djelatnost
Dana 28. svibnja 1985. odlukom Radničkoga savjeta OOUR-a Opća bolnica osniva se Djelatnost za znanstveno-istraživački rad. U Registar znanstvenih organizacija upisana je Rješenjem republičkog komiteta za znanost, tehnologiju i informatiku 8. svibnja 1986. Preduvjet za znanstveno-istraživački rad svakako je bila i dobro opremljena biblioteka. Knjižnični fond je 1990-ih brojao oko 7000 svezaka knjiga i oko 150 inozemnih i 60 domaćih biomedicinskih časopisa (R. Živković). O ažurnosti korisnika u praćenju literature svjedoči i ondašnji pristup najvećoj svjetskoj bazi Medline Nacionalne medicinske knjižnice SAD-a putem sustava MEDLARS- onLINE (Medline) prije nego što je baza postala javno dostupna putem mrežnoga sustava PubMed 1997. godine. Otvoren pristup najvažnijoj svjetskoj bibliografskoj bazi iz biomedicine omogućio je znanstvenicima, zdravstvenim djelatnicima, pacijentima i javnosti golemu ekspanziju u pristupu biomedicinskim i zdravstvenim informacijama.
Knjižnica je od tada djelovala u sklopu Djelatnosti za znanstveno-istraživački rad kao Odjel za medicinsku-bibliotečnu djelatnost. Prvi voditelj Djelatnosti bio je prim. dr. sc. Predrag Grims, potom prof. dr. sc. prim. Vladimir Kotorac te prim. mr.sc. Ivan Kolar. Predsjednik Znanstvenog vijeća Djelatnosti za znanstveno-istraživački rad bio je prim. dr. sc. Miroslav Pospiš.
Nakon osamostaljenja važnu ulogu u suradnji biomedicinskih knjižnica imao je sustav Znanstvenih informacija Republike Hrvatske (SZI) od 1994. do 2005., projekt koji pokreće Ministarstvo znanosti i tehnologije s namjerom stvaranja jedinstvenoga nacionalnog sustava koji će znanstvenicima omogućiti pristup informacijama. Sve knjižnice uključene u sustav, njih 33, sudjeluju u stvaranju skupnoga Kataloga biomedicinske periodike u hrvatskim knjižnicama (1991. - 2001.) koji se ažurirao godišnje. Podatke o časopisnom fondu knjižnica je redovito dostavljala.
Daljnji razvoj zbirki i usluga
Dezintegracijom Medicinskog centra 1994. knjižnica djeluje u sklopu Opće bolnice Varaždin (pravni sljednik Medicinskog centra) kao Odjel za medicinsku bibliotečnu djelatnost u sklopu znanstvene jedinice. Znanstvena djelatnost ponovno je upisana u Upisnik znanstveno- istraživačkih pravnih osoba pri Ministarstvu znanosti 20. kolovoza 1996. godine. Odlaskom prof. Vida Lončarića u mirovinu 2007. godine, u knjižnici se 1. travnja 2007. zapošljava Marina Sakač, prof., dipl. bibl. koja sada vodi knjižnicu. Osnivač donosi i prvi službeni akt - Pravilnik o radu Knjižnice kojim se uređuje ustrojstvo i upravljanje Knjižnicom, sredstva za rad, stjecanje i održavanje knjižnične građe, korištenje usluga i zaštita građe te se 13. lipnja 2007. upisuje u Upisnik knjižnica i knjižnica u sastavu Ministarstva kulture RH.
Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije, a posebice elektroničkog izdavaštva bitno su utjecali na daljnji razvoj i poslovanje knjižnice. Promjena načina znanstvenog komuniciranja uvjetovali su planiranje i uvođenje mrežnih usluga te osiguravanje pristupa e-izvorima. Reorganizacija fonda kojoj se pristupilo 2008. godine zbog potrebe usklađivanja knjižničnog poslovanja s međunarodnim standardima trajala je dvije godine, a uključivala je nabavu knjižničnog programa Metelwin i ustrojavanje zbirki i usluga knjižnice u novom mrežnom okruženju. Za obradu građe koristi se međunarodna NLM klasifikaciju, (National Library of Medicine Classification) Nacionalne knjižnice medicine u SAD-u, za predmetnu obradu predmetnice tezaurusa Medical Subject Headings - MeSH te ISBD standardi za kataložne opise. Izrađeni su javno dostupan katalog i mrežne stranice knjižnice, uvode se usluge poput skena na zahtjev, online informacijsko-referentne usluge i elektronička dostava dokumenata, počinju se pružati bibliometrijske usluge, tematska pretraživanja, nastavlja se pružati podrška izdavačkoj djelatnosti ustanove koja je registriran nakladnik u međunarodnom upisniku, izrađuje se bibliografija radova djelatnika OBV te se istražuju, prikupljaju i arhiviraju povijesni izvori o radu Bolnice od trajne vrijednosti za ustanovu.
Knjižnični fond
Budući da je Ministarstvo znanosti 2004. godine donijelo odluku o uvođenju modela konzorcijalne nabave inozemnih znanstvenih elektroničkih časopisa i baza za potrebe hrvatske akademske i znanstvene zajednice, institucionalna nabava časopisa reducira se na one koji nisu dostupni u konzorcijalnoj nabavi, što znatno rasterećuje budžet osnivača. Knjižnica nastavlja izgrađivati svoje zbirke nabavom tiskanih i e-izvora vlastitim sredstvima koordinirajući nabavu časopisa s fondovima biomedicinskih knjižnica RH i e-izvorima u nacionalnoj licenci dostupnih putem Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu. Uz vlastiti fond koji uključuje knjige, časopise, pristup bazi kliničkih smjernica UpToDate (Evidence Based Medicine) i dobro organiziranu međuknjižničnu posudbu (inozemnu i tuzemnu), uspješno se zadovoljavaju potrebe korisnika za recentnom literaturom. Uz knjižnični fond na konvencionalnom mediju važne zbirke koje se izgrađuju u online okruženju od trajne vrijednosti za ustanovu su i mrežna bibliografija radova djelatnika Bolnice na Crosbi platformi te digitalna zbirka.
Mrežna bibliografija
Projekt mrežne Hrvatske znanstvene bibliografije (Croatian Scientific Bibliography, CROSBI) pokrenut je 1996. godine. Bibliografija na jednom mjestu okuplja cjelovitu i sveobuhvatnu znanstvenu publicistiku hrvatskih istraživača i znanstvenih ustanova. Voditeljica knjižnice je CroRIS (informacijski sustav znanosti RH) koordinator ustanove i urednik modula CROSBI u kojem se uređuje bibliografija radova djelatnika matične ustanove. Osim tekućih radova koje djelatnici samostalno unose ili knjižničar na zahtjev korisnika, u knjižnici se izgrađuje retrospektivna bibliografija radova iz stručnih časopisa i zbornika, knjiga i drugih publikacija koje su djelatnici objavili. Bibliografija se izrađuje de visu (neposredno po uvidu) što znači da se cjeloviti tekstovi radova koji se ne nalaze u fondu pribavljaju međuknjižničnom posudbom, tuzemnom i inozemnom, preuzimanjem dostupnih radova u otvorenom pristupu na webu te se nakon unosa bibliografskih zapisa u Crosbi bazu arhiviraju u knjižnici. Za potrebe prikupljanja pisane građe koristi se više bibliografskih izvora: bibliografije radova koje su sami liječnici objavili u bolničkom časopisu ili drugdje, zatečena dokumentacija u knjižnici, pretraživanje tiskanih i online dostupnih bibliografija, indeksnih baza, portala inozemnih i domaćih izdavača biomedicinskih časopisa, pretraživanjem weba i kataloga knjižnica. Bibliografija trenutačno sadrži 1571 bibliografskih jedinica, a od 1903. do 1997. godine (kada je prva verzija mrežne bibliografije objavljena) 819 zapisa. Bibliografija se kontinuirano nadopunjava s dugoročnim ciljem objedinjavanja znanstvene i stručne produkcije djelatnika Bolnice na jednom mrežnom mjestu kako bi im se osigurao cjelovit uvid u vlastiti publicistički rad.
Digitalna zbirka
Digitalna zbirka u otvorenom pristupu sadrži izbor građe iz fonda knjižnice s obilježjima zavičajnosti koja dokumentira povijesni razvoj djelatnosti zdravstvenih ustanova varaždinske regije i nakladničku produkciju Opće bolnice Varaždin. Kriterij odabira građe je važnost za ustanovu: djelo se identificira s ustanovom, pruža dokaze o povijesnoj vrijednosti i kontinuitetu rada i pretpostavljen interes za ostavštinu.Time smo otvorili prostor za baštinski pristup povijesnoj građi koja je simbolički kapital ustanove. Njena se vrijednost generira dugoročno jer svedoči institucionalni identitet, razvoj i kontinuitet u radu. Drugu tematsku cjelinu čine naslovi iz povijesti medicine, medicinske bibliografije i druge publikacije bitne za razumijevanje predmetnoga područja biomedicine i povijesti zdravstva. U suradnji s tvrtkom Point d.o.o. iz Varaždina, koja surađuje s Hrvatskim liječničkim zborom, za dio projekta digitalizacije časopisa Liječnički vjesnik i Staleški glasnik u nakladi HLZ-a korišteni su primjerci iz fonda knjižnice, digitalizirana su pojedina izdanja u Nakladi Liječničkog vjesnika i Škole narodnog zdravlja. Zbirka trenutačno sadrži 106 naslova monografskih publikacija, specijalizirane novine Zdravstveni vjesnik u izdanju Medicinskog centra i znanstveno-stručni časopis bolnice Acta medicorum, a dostupna je kroz portal Metelgrad i mrežni katalog knjižnice Opće bolnice Varaždin.
Osnivač knjižnice - Opća bolnica Varaždin nakon funkcionalnoga spajanja bolnica od 2014. djeluje na tri lokacije: u Novom Marofu, Klenovniku i Varaždinu. Bolnica ima oko od 1900 zaposlenika. Nastavna je baza Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Sveučilišta Sjever, a korisnici knjižnice, liječnici i medicinske sestre involvirani su kao stručni nastavnici, predavači i mentori u obrazovanju studenata. Usluge knjižnice primarno su namijenjene internim korisnicima, ali s obzirom na izobrazbu zdravstvenoga kadra u Varaždinskoj županiji na Sveučilištu Sjever, Srednjoj medicinskoj školi te Srednjoj školi u Maruševcu, usluge povremeno koriste nastavnici, studenti i srednjoškolci ovih ustanova, kao i djelatnici srodnih institucija.
Marina Sakač, prof., dipl.bibl.