Naslovnica Organizacijska struktura Medicinsko biokemijski laboratorij

Medicinsko biokemijski laboratorij

Karta bolničkog kruga

Voditelj odjela

Ivanka Ostroški

mag.med.biochem, spec. medicinske biokemije

Zamjenica glavne sestre

Zinka Čopor

bacc.med.lab.diagn.

INFORMACIJE

Tel. 042 / 393 586 od 12 do 14 sati
E-mail: klinicki_lab@obv.hr

RADNO VRIJEME

POPIS PRETRAGA

Upute za korisnike laboratorijskih usluga

Pretrage s posebnim zahtjevima kod uzrokovanja

Popis lijekova koji se određuju u MBL OB Varaždin

ORGANIZACIJA ODJELA

Odjel medicinsko-biokemijski laboratorij (MBL) OB Varaždin je u mreži medicinsko-biokemijske djelatnosti RH kategoriziran od strane HKMB kao Specijalistički medicinsko biokemijski laboratorij, temeljem definiranih parametara kako slijedi: katalog i broj pretraga koje se određuju, tehnologije određivanja koje se koriste u radu, broj zaposlenih specijalista medicinske biokemije kao nosioca djelatnosti, broj magistara medicinske biokemije i tehničkih zdravstvenih laboratorijskih djelatnika.

MBL je jedinstvena ustrojstvena jedinica OB Varaždin organizirana kroz tri stručne cjeline: laboratorijska hematologija i dijagnostika specijalnih tjelesnih tekućina, opća i specijalistička medicinska biokemija i hitna medicinsko-biokemijsko laboratorijska dijagnostika.

MBL pruža usluge za potrebe bolničkih odjela, polikliničko specijalističke zdravstvene zaštite za 178 000 stanovnika Varaždinske županije i polikliničko subspecijalističke zdravstvene zaštite regije sjeverozapadne Hrvatske.Stručna organizacijska jedinica za laboratorijsku hematologiju i analizu specijalnih tjelesnih tekućina je stručna i tehnološka cjelina koja obuhvaća određivanje svih pretraga laboratorijske hematologije i pretraga urina te specijalnih tjelesnih tekućina (cerebrospinalna tekućina, pleuralna tekućina, ascites, dijalizati, perikardijalna tekućina, punktati druge geneze i sjemena tekućina) uz upotrebu potenciometrije, protočne citometrije, tehnologije impendancije, citocentrifugiranja i mikroskopije (uključujući fazno-kontrastnu mikroskopiju).

Stručna organizacijska jedinica za opću  i specijalističku biokemiju  je stručna i tehnološka cjelina koja obuhvaća određivanje svih općih i specijalističkih biokemijskih pretraga, analizu proteina uključujući niz specifičnih proteina koji spadaju u subspecijalističke pretrage (specifični IgE, laki i teški lanci imunoglobulina), tumorskih biljega, hormona, vitamina, porfirina i lijekova, a pri tome koristeći fotometrijske, potenciometrijske, elektroforetske, imunokemijske, kromatografske, imunofiksacijske i druge metode.

Stručna organizacijska jedinica za hitnu medicinsko-biokemijsku dijagnostiku obuhvaća određivanje svih hitnih laboratorijskih pretraga 24 sata dnevno i eventualne posebne zahtjeve kliničara zbog ciljane i brže zdravstvene skrbi za pacijenta.

Struktura zaposlenih u MBL-u:

  • mag.,spec. med. biokemije  (VSS + spec) : 3 (od toga 1 mr.sc.)
  • mag. med. biochem. (VSS) : 3
  • prvostupnik lab. medicine (VŠS) : 3
  • zdravstveni laboratorijski tehničar (SSS) : 18
  • administrator : 1
  • radnice na čišćenju : 3

KONTROLA KVALITETE

KORISNI LINKOVI

Ministarstvo zdravstva RH

Hrvatska komora medicinskih biokemičara

Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijskumedicinu

Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Preporuke za određivanje pretraga iz laboratorijske medicine (NACB)

KBC Zagreb – Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku

KBC Sestre milosrdnice – Klinički zavod za kemiju

Klinička bolnica Merkur - Zavod za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu

POVIJEST

Prvi počeci laboratorijske dijagnostike javljaju se 1946. godine pri Internom odjelu kojeg tada u Bolnici Varaždin vodi dr. Čedomil Vugrinčić. Zapošljavaju se dvije laborantice za provođenje pretraga u skromnoj prostoriji Kliničkog laboratorija. Pomanjkanje osoblja i dijagnostičkih pomagala otežavaju taj period. Određuje se sedimentacija eritrocita, krvna slika, pregled urina i nekoliko osnovnih biokemijskih analiza. 1954. dr. Vugrinčić odlazi u Osijek, a djelatnost kliničkog laboratorija se ukida.

1958. se ponovno uspostavlja Klinički laboratorij također uz nadzor liječnika dr. Jovalekić Mitra, voditelja Internog odjela. U njemu rade dvije više zdravstvene tehničarke laboratorijskog smjera, Milica Klinčić i Dragica Rusan i pomoćni tehničar Stjepan Vrček. Laboratorij je smješten u dvije prostorije podruma zgrade današnjeg odjela psihijatrije. Provode se tada suvremene hematološke analize i osnovne biokemijske analize koje se mogu provesti bez fotometra.

1960. se laboratorij izdvaja iz sastava Internog odjela u samostalnu jedinicu, dobiva naziv Centralni klinički laboratorij, te su zaposlena još dva zdravstvena laboratorijska tehničara, Darinka Ljubek i Ivan Bobek. Tada je nabavljen Zeiss-ov spektrofotometar, što je potaklo intenzivno uvođenje novih biokemijskih pretraga.

1961. na mjesto šefa Centralnog kliničkog laboratorija dolazi mr.ph. Gašpar Ivanković na molbu tadašnjeg ravnatelja dr. Velimira Kalafatića, po preporuci dr. Ibrahima Ruždića.

1961./62. Osnivanjem Medicinskog centra Varaždin dolazi do spajanja u jedinstvenu cjelinu dotad odvojenog Laboratorija Doma zdravlja i Laboratorija bolnice.Na inicijativu mr.ph. Gašpara Ivankovića 1962. osniva se redovna škola za zdravstvene laboratorijske tehničare srednje stručne spreme, koja je kasnije prerasla u smjer laboratorijskih zdravstvenih tehničara koji su se obrazovali najprije u okviru Medicinske škole Zagreb, kao područni razred Varaždin, a onda kao redovni smjer pri Medicinskoj školi Varaždin.

U razdoblju 1961.-1969. laboratorij se širi opsegom rada i prostorno (na istoj lokaciji). Uvodi se elektroforeza serumskih proteina (1961.), određivanje željeza (1961.), transaminaza, mikrohematokrit (metoda koja je 1965. prvi puta na prostoru bivše države uvedena upravo u Varaždinu), hemoglobina cijanmethemoglobinskom metodom (prvo određivanje u Hrvatskoj, također 1965.). Stalni problem je međutim, nedostatak prostora.

1969. je započela gradnja zgrade Bolničke ljekarne i Kliničkog laboratorija, a 1971. se djelatnost Kliničkog laboratorija preselila u novoizgrađene i tada moderno uređene i primjerene prostore, na katu iznad Bolničke ljekarne, gdje je i danas aktualna lokacija Odjela medicinsko-biokemijskog laboratorija.

Predstojeće razdoblje obilježeno je nabavom plamenog fotometra, preciznom analitičkom vagom, uvođenjem mjerenja glukoze polarimetrijskom metodom za potrebe hitne službe (1975.).

1977. je uvedeno mjerenje elemenata u tragovima (magnezij, kalcij, litij, željezo), prvi puta u tadašnjoj državi, metodom atomsko-apsorpcijske spektrofotometrije, te je nabavljen analizator za određivanje plinova u krvi. Te godine počinju se organizirati stručni sastanci medicinskih biokemičara sjeverozapadne Hrvatske. Do službenog osnivanja Podružnice sjeverozapadne Hrvatske Hrvatskog društva medicinskih biokemičara 1995. održano je više od 40 stručnih sastanaka s predavanjima. Centralno mjesto aktivnosti Podružnice sjeverozapadne Hrvatske, današnjeg Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) i 2. područnog vijeća Hrvatske komore medicinskih biokemičara danas je također Medicinsko-biokemijski laboratorij Opće bolnice Varaždin, a godišnje se održi 8 - 10 sastanaka sa stručnim predavanjima.

1980. je nadograđena zgrada radi proširenja prostora Bolničke ljekarne i Kliničkog laboratorija. Laboratorij dobiva današnju površinu od 700 m2. Proširenje omogućuje daljnje podizanje kvalitete rada, kako po broju pretraga, tako i po kvaliteti izvršenih usluga korisnicima. Laboratorij raspolaže sa šest spektrofotometara, plamenim fotometrom, aparatom za određivanje acido-baznog statusa, automatskim biokemijskim analizatorom (od 1987.), atomskim apsorpcijskim spektrofotometrom, fluorometrom i s dva brojača krvnih stanica.

1990. je u proces rada laboratorija uključen prvi imunokemijski analizator što je rezultiralo uvođenjem mnogobrojnih novih pretraga čije se određivanje temelji na imunokemijskim metodama te broj pretraga iz godine u godinu raste. Tako se tijekom devedesetih počinju određivati: tumorski biljezi (CEA, AFP, PSA, CA 15-3, CA 125, CA 19-9, feritin),lijekovi (karbamazepin, valproat, fenitoin, fenobarbital i digoksin) i spolnih hormona (βhCG, estradiol, LH, FSH, progesteron i testosteron). Devedesetih godina u laboratoriju radi 42 zaposlenika i provodi se oko 850.000 analiza godišnje, a laboratorij je podijeljen u dva odsjeka: biokemijski i hematološki.

1992. godine iz sastava Medicinskog centra Varaždin odcijepljena je i dislocirana jedinica medicinsko-biokemijskog laboratorija koja je djelovala pri Domu zdravlja Varaždin. Od početka 2000. godine u Medicinsko-biokemijskomlaboratoriju OB Varaždin opće hematološke i biokemijske pretrage određuju se za potrebe sekundarne zdravstvene zaštite, a specijalističke i subspecijalističke biokemijske za potrebe svih osiguranika Varaždinske županije i šire. Tijekom ove reorganizacije medicinsko-biokemijske djelatnosti u Varaždinskoj županiji u Medicinsko-biokemijskom laboratoriju se značajno proširuje katalog pretraga pa se 1996 g. uvodi određivanje ukupnog IgE i specifičnih alergena, komponente komplementa, haptoglobin, metanefrini i vanilmandelična kiselina te ukupni porfirini, porfobilinogen i DALK.

2002. godine voditeljem laboratorija je imenovana dipl. ing. Slavica Cerovec Sever, spec. med. biokemije te na tom mjestu ostaje do odlaska u mirovinu 2012. godine.

Uz elektroforezu serumskih proteina razvojem elektroforetskih tehnika i nosača uvodi se određivanje i elektroforeze proteina u urinu te u najnovije vrijeme i imunofiksacija lakih kapa i lambda lanaca u urinu i serumu. Također se uvodi određivanje reaktanta akutne faze upale – CRP, biokemijskog biljega akutnog koronarnog sindroma – troponina Ite biokemijskih biljega za dijagnostiku i praćenje dijabetičara.U nastojanju osiguravanja visokog nivoa zdravstvene zaštite što se tiče medicinsko-biokemijske djelatnosti u svakodnevni rad laboratorija implementiraju se u skladu s razvojem struke i zahtjevima kliničara nove analitičke tehnike i pretrage.

2010. g. dio laboratorija se preuređuje na način da je više manjih prostorija spojeno u jedan veći prostor u koji je smješten integrirani biokemijsko-imunokemijski analitički sustav. Rad i funkcioniranje suvremenog laboratorija danas je nezamisliv bez pripadajuće informatičke podrške i opreme te je stoga iste godine uveden laboratorijski informatički sustav (LIS) kojim su obuhvaćeni svi segmenti rada, uključujući predanalitičku, analitičku i poslijeanalitičku fazu rada.Potpunom informatizacijom unutar laboratorija i povezivanjem s bolničkim informatičkim sustavom 2011. godine stječu se uvjeti za bržom i točnijom laboratorijskom dijagnostikom te se osigurava sljedivost uzoraka što je od osobite važnosti za potrebe hitne laboratorijske djelatnosti. Time je također uvelike olakšana obrada velikog broja podataka vezanih uz oko 120 000 zaprimljenih posjeta laboratoriju te određivanje 650 000 pretraga godišnje.Obilje ponuđenih laboratorijskih pretraga čija selekcija i interpretacija dobivenih rezultata ovisi o nizu čimbenika uvjetuje potrebu za racionalnijim pristupom pri postavljanju dijagnoze, praćenju tijeka te evaluaciji bolesnih stanja. Stoga, jedan od glavnih zadataka u budućnosti je timskim radom kliničara i biokemičara osigurati brzu, točnu i nadasve racionalnu medicinsko-biokemijsku dijagnostiku.